Opsada Mostara | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio rata u Bosni i Hercegovini i bošnjačko-hrvatskog sukoba | ||||||||
Uništene zgrade u Mostaru nakon rata u Bosni i Hercegovini | ||||||||
| ||||||||
Sukobljene strane | ||||||||
1992:![]() ![]() ![]() |
1992:![]() ![]() | |||||||
1993–94:![]() ![]() |
1993–94:![]() |
1993–94:![]() | ||||||
Komandanti i lideri | ||||||||
![]() ![]() ![]() |
![]() ![]() ![]() |
![]() ![]() | ||||||
Snage | ||||||||
OZ jugoistočna Hercegovina: 6.000 vojnika (1993) | 4. korpus: 4.000 vojnika (1993) | 17.000 vojnika (1992) | ||||||
Žrtve i gubici | ||||||||
2,000 mrtvih (1992–94) c. 90.000 izbjeglica (1992) |
Opsada Mostara vođena je tokom rata u Bosni prvo 1992. godine, a zatim kasnije od 1993. do 1994. godine. U početku je trajala između aprila 1992. i juna 1992. godine, a uključivala je Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. (ARBiH) protiv Jugoslovenske narodne armije (JNA) kojom su dominirali Srbi nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije. Ta faza je okončana u junu 1992. nakon uspjeha operacije Čagalj koju su pokrenule Hrvatska vojska (HV) i HVO. Usljed prve opsade oko 90.000 stanovnika Mostara je pobjeglo, a brojni vjerski objekti, kulturne ustanove i mostovi su oštećeni ili uništeni.
Kako je širi sukob sazrijevao i politički krajolik se mijenjao, bosanski Hrvati i Bošnjaci su počeli da se bore jedni protiv drugih, što je kulminiralo Hrvatsko-bošnjačkim ratom. U periodu od juna 1993. do aprila 1994. godine HVO je opsjedao istočni Mostar koncentrisan na Bošnjake, što je rezultiralo smrću brojnih civila, prekidom humanitarne pomoći, oštećenjem ili uništenjem deset džamija, te dizanjem u zrak historijskog Starog mosta. Neprijateljstva su okončana potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u martu 1994. i uspostavom Hrvatsko-bošnjačke federacije.
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search