Opsada Mostara

Opsada Mostara
Dio rata u Bosni i Hercegovini i bošnjačko-hrvatskog sukoba

Uništene zgrade u Mostaru nakon rata u Bosni i Hercegovini
Datumapril 1992 – juni 1992.
juni 1993 – april 1994.
Lokacija43°20′N 17°48′E / 43.333°N 17.800°E / 43.333; 17.800
Rezultat

Pobjeda HVHVOARBiH (1992)
Vojna pat pozicija (1994)[1][2]

  • Etnički sastav istočnog i zapadnog Mostara homogeniziran
  • Veliko uništavanje mostarske kulturne baštine
Sukobljene strane
1992:
Herceg-Bosna
Hrvatska
Bosna i Hercegovina Republika Bosna i Hercegovina
1992:
JNA
Republika Srpska
1993–94:
Herceg-Bosna
Hrvatska
1993–94:
Bosna i Hercegovina Republika Bosna i Hercegovina
1993–94:
Republika Srpska
Komandanti i lideri
Hrvatska Republika Herceg-Bosna Milivoj Petković
Hrvatska Republika Herceg-Bosna Slobodan Praljak
Hrvatska Republika Herceg-Bosna Miljenko Lasić
Bosna i Hercegovina Sefer Halilović
Bosna i Hercegovina Rasim Delić
Bosna i Hercegovina Arif Pašalić
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Momčilo Perišić
Republika Srpska Radovan Grubač
Snage
OZ jugoistočna Hercegovina: 6.000 vojnika (1993) 4. korpus: 4.000 vojnika (1993) 17.000 vojnika (1992)
Žrtve i gubici
2,000 mrtvih (1992–94)
c. 90.000 izbjeglica (1992)

Opsada Mostara vođena je tokom rata u Bosni prvo 1992. godine, a zatim kasnije od 1993. do 1994. godine. U početku je trajala između aprila 1992. i juna 1992. godine, a uključivala je Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. (ARBiH) protiv Jugoslovenske narodne armije (JNA) kojom su dominirali Srbi nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije. Ta faza je okončana u junu 1992. nakon uspjeha operacije Čagalj koju su pokrenule Hrvatska vojska (HV) i HVO. Usljed prve opsade oko 90.000 stanovnika Mostara je pobjeglo, a brojni vjerski objekti, kulturne ustanove i mostovi su oštećeni ili uništeni.

Kako je širi sukob sazrijevao i politički krajolik se mijenjao, bosanski Hrvati i Bošnjaci su počeli da se bore jedni protiv drugih, što je kulminiralo Hrvatsko-bošnjačkim ratom. U periodu od juna 1993. do aprila 1994. godine HVO je opsjedao istočni Mostar koncentrisan na Bošnjake, što je rezultiralo smrću brojnih civila, prekidom humanitarne pomoći, oštećenjem ili uništenjem deset džamija, te dizanjem u zrak historijskog Starog mosta. Neprijateljstva su okončana potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u martu 1994. i uspostavom Hrvatsko-bošnjačke federacije.

  1. ^ Christia 2012, str. 159.
  2. ^ Mulaj 2008, str. 54.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search